Vlada Crne Gore do kraja mjeseca septembra nije utvrdila Nacrt zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, iako je tako bilo predviđeno Akcionim planom za poglavlje 23. Ovo je još jedan od dokaza da se reforme na polju unapređenja ljudskih prava u okviru evropskih integracija ne sprovode, a da Vlada kalkuliše životima građana i građanki Crne Gore zarad uskopartijskih interesa, saopštila je Asocijacija Spektra.

Proteklih osam godina Asocijacija Spektra sa partnerskim organizacijama aktivno je radila na nacrtu, te apelovala na usvajanje zakona koji bi konačno ukinuo nehumanu praksu prinudne sterilizacije dijela građanki i građana, a Crnu Goru poslije mnogo godina ponovo učinio svijetlom tačkom na međunarodnom nivou, i primjerom progresivnih i emancipatornih politika.Kako

Kako su naveli, odlaganje usvajanja ovog zakona od kraja prošle godine, kada je bilo izvjesno da ima većinu u Skupštini Crne Gore, postalo je pravilo koje potvrđuje da ljudska prava definitivno više nijesu na agendi vladajuće većine, ako su ikada i bila.

“U fiokama naše Vlade stoji finalizovan Nacrt zakona koji je dobio saglasnosti svih nadležnih ministarstava, te je jedino ostalo da se sjednicom Vlade zakon utvrdi, a nakon toga bude predmet glasanja u Skupštini. Upravo ovaj korak je i obaveza Vlade kroz Akcioni plan za poglavlje 23, čije usvajanje je bilo dio završnih mjerila, a u kojem je obaveze i rokove upravo Vlada sama sebi postavila”, ističu u saopštenju.

Kako dodaju, jasno je da Vlada Crne Gore svakodnevno gubi povjerenje svih nas, a svjedoci smo sijasetu slučajeva u kojima smo, kao građani, od Vlade zatražili da predstavlja naše interese, poštuje Ustav i međunarodni poredak.

“Nebrojeno puta su tim zahtjevima odzvanjale naše ulice: protiv genocida i kolonizacije koju svjedočimo i podupiremo ćutanjem i njegovanjem bilaretalnih odnosa sa okupatorima, protiv toga što fotelje cijene više od izgubljenih života sopstvenih građana, protiv prodavanja naše zemlje, i protiv prodiranja u naša tijela. Poveznica svega ovoga jeste građanska autonomija, jeste naše pravo da sami odredimo u kakvoj državi i kakve živote želimo da živimo”, naveli su.

U saopštenju ističu da je stoga jedan od centralnih zahtjeva Montenegro Prajda već treću godinu zaredom bio upravo usvajanje zakona o samoodređenju i da je ove godine jedini predstavnik ministarstva bio ministar ljudskih i manjinskih prava, koji, iako je bio dio povorke, prema informacijama Spektre, nije kandidovao nacrt Zakona na posljednjoj sjednici Vlade.

“Postavlja se pitanje zašto je uopšte podržavao rad radne grupe na izradi Zakona o samoodređenju, te javno podržavao ovo pitanje, ako neće da uloži ni minimum truda da kontinuirano stavlja nacrt Zakona na agendu Vlade, kad već nema autoritet da obezbijedi političku podršku unutar nje. Ovim putem ga pozivamo da javno iznese razloge zašto nacrt Zakona nije utvrđen, zašto se obaveze ne izvšavaju, te šta će uraditi tim povodom kao ministar koji vodi resor koji se bavi ljudskim pravima”, dodali su.

Ističu da se samoodređenje ne samo ignoriše, već opravdano sumnjaju da vlast sve otvorenije podržava najretrogradnije globalne struje, nadajući se njihovoj podršci u Crnoj Gori.

“Ove struje od jedne od najugroženijih grupa u društvima konstruišu „zajedničkog neprijatelja” koji će biti kriv i za korupciju, i glad, i nemaštinu, i tako preusmjeravaju pažnju sa sopstvene neodgovornosti. Stoga, naši predstavnici u jednom jesu iskreni, a to je da su u koraku sa globalnim trendovima — rastom desničarske ideologije, koja svakim danom pozajmljuje sve više od svojih fašističkih predaka”, piše dalje u saopštenju.

Nažalost, kako dodaju iz Spektre, ovog puta Crna Gora nije na pravoj strani istorije.

Dodaju da neće dozvoliti da Crna Gora posrami svoje antifašističko nasljeđe i upadne u vir antidemokratskih struja.

Iz Spektre su poručili da ukoliko Vlada nastavi da krši njihova ljudska prava i da ignoriše svoje obaveze u domenu ljudskih prava, pravdu će potražiti u pravnim procesima pred crnogorskim institucijama, da bar njima daju priliku da pokažu da postoje.

“Ono u što smo sigurni jeste da je barem međunarodno pravo u domenu ljudskih prava na našoj strani, a dok postoji međunarodni pravni poredak, Crna Gora će ipak morati da ga poštuje”, zaključili su.